Osim ekonomske krize koja nas očekuje kao posledica virusa korona, ali i ogromne prezaduženosti Crne Gore, jedan od ključnih izazova za novu vlast će svakako biti borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, istakao je za „Dan” direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac. On je objasnio da se dosada politička volja najčešće pominjala kao jedan od ključnih nedostajućih elemenata za uspješnu borbu protiv ovih problema.

– Međutim, nova vlast će se sasvim sigurno susresti i sa brojnim opstrukcijama unutar postojećeg sistema. Svima je poznato da se godinama Crna Gora u izvještajima relevantnih međunarodnih institucija označava kao zemlja sa sistemskom korupcijom i veoma čvrstim vezama između vlasti i organizovanog kriminala. Upravo će to biti jedan od najvećih izazova za novu vlast – prekinuti te veze i iz javne administracije ukloniti sav onaj kadar koji je već decenijama bio servis organizovanom kriminalu i korumpiranim političarima. Sve manje od toga, neće učiniti ovu borbu održivom i na duži rok ne može dati rezultate značajne za dalji napredak u pregovorima za poglavlja 23 i 24. Iluzorno bi bilo očekivati da se te veze mogu prekinuti preko noći, imajući u vidu dužinu vladavine DPS-a i činjenicu da je državni aparat predugo bio šalter za servisiranje koruptivnih poslova i organizovanog kriminala – ocijenio je Milovac.

On je naveo da će izmjene zakonskog okvira biti i više nego neophodne i one bi trebale da uključe popravljanje svega onoga što je DPS napravio, kako bi ograničio borbu protiv korupcije i zaštitio privatne interese svojih funkcionera i sa njima povezanih kriminalaca.

Predstavnici pobjedničkih koalicija, Zdravko Krivokapić, Aleksa Bečić i Dritan Abazović, već su govorili o potrebi da nova vlada rješava brojne probleme u Crnoj Gori.

Kako je za „Dan” rekao doktor ekonomskih nauka Eldin Dobardžić, bivša vlada u nasleđe ostavlja visok javni dug koji će se do kraja godine sigurno približiti cifri od četiri milijarde eura. Kako je podvukao, ukoliko uzmemo u obzir i da će pad BDP-a u ovoj godini biti veći od devet odsto (prognoze MMF-a) shodno ogromnom padu u turističkoj sezoni (do 90 odsto), taj javni dug može doći i do nevjerovatnih 100 odsto BDP-a.

– Za servisiranje tekućih budžetskih izdvajanja već nedostaju ozbiljna novčana sredstva. Odlazeći ministar u junu je najavio da državi već tada nedostaje skoro 900 miliona eura. Obzirom da su oni tada računali na nivo turističke sezone od 40 odsto, a da će zbog katastrofalnog upravljanja turizmom u periodu korona krize i zatvaranjem granica za tradicionalne goste, ostvareni nivo biti između deset i 20 odsto, to će nedostajuća sredstva povećati daleko iznad jedne milijarde eura. Po ugovoru za auto- put, koji nije završen, u narednoj godini očekuje nas početak isplate glavnice kredita (prva rata u iznosu oko 63 miliona eura) uz konstataciju da ni do današnjeg dana Ministarstvo finansija nije ugovorilo hedžing (zaštitu) od valutnog rizika promjene kursa, s obzirom da je kredit uzet u dolarima – kaže Dobardžić.

On je naveo da izazov jeste i raskid sa principom vođenja „kumovske ekonomije” koji je duboko etabliran u postojeći ekonomski sistem.

– Raskid sa takvim sistemom moguć je uz donošenje niza novih sistemskih zakona iz oblasti ekonomije (zakon o korupciji, zakon o privatizaciji, zakon o koncesijama, već spomenuti zakon o porijeklu imovine). Depolitizacija ključnih institucija i jačanje njihove nezavisnosti uz dovođenje najkompetentnijih stručnjaka, ključ su održivog ekonomskog razvoja i kreiranja najzdravijeg poslovnog ambijenta. Mislim da će u samom početku tu biti najviše otpora zbog ukorijenjene loše prakse. Optimista sam po pitanju da to ipak neće trajati dugo, jer je naša država mali sistem i vrlo brzo će prihvatiti sva pravedna i rješenja koja će biti jednaka i ravnopravna za sve aktere privrednog života – zaključio je Dobardžić.

M.V.

---

Neophodne temeljne izmjene zakona
Kako je naveo Milovac, pored seta zakona koji se tiču pristupa informacija čije su izmjene neophodne kako bi se civilni sektor i mediji još kvalitetnije uključili u borbu protiv korupcije, već smo čuli najave donošenja zakona kojima bi se ispitala imovina javnih funkcionera, ali i postavio okvir koji bi trebalo da limitira buduću korupcionašku praksu.

– Kada govorimo o izmjenema u sudskoj i tužilačkoj organizaciji, koje su svakako neophodne kako bi imali konkretne rezultate, ona će zavisiti od političke kombinatorike u Skupštini i uspjeha nove većine da za takvu vrstu, zaista korjenitih promjena, pribavi nephodan broj glasova. Time bi se dobrim dijelom zaokružio okvir koji je potreban za oslobađanje zarobljenih institucija i procesa u državi, kao jednog od ključnog preduslova za jačanje vladavine prava – rekao je Milovac.


Muk: Reforme zahtijevaju personalne promjene
Predsjednik Upravnog odbora Inistuta Alternativa Stevo Muk rekao je da

opozicija ima obavezu da izvrši reforme u oblasti vladavine prava.

– Ozbiljne, a u nekim segmentima i radikalne reforme, preduslov su trajnog raskida sa starim režimom i njegovim praksama i zalog da neće biti povratka na staro. Svaka vlast će se suočiti sa izazovom, da makar dio postojećih mehanizama iskoristi za uspostavljanje i promovisanje sopstvenih političkih interesa, ali će se suočiti i sa otporima duboko ukorijenjenih struktura režima. To su izazovi i prepreke koje stoje na putu reformi, koji neće biti jednostavan. Reforme će zahtijevati prije svega personalne promjene, ali i redizajn nekih institucija i zakonskog okvira – navodi Muk.